Teksto – Tekst
Esperanto
Maja estas beleta junulino. Ĉiuj ŝiaj geamikoj amas ŝin. Antaŭ tri tagoj malbono okazis: sur strato aŭto faligis ŝin.
Maja malsaniĝis kaj havas altan temperaturon. Ŝia patrino diris, ke ŝi devas resti hejme. Morgaŭ ŝi vokos doktoron.
La doktoro venis je la naŭa horo por helpi al Maja.
– Diru "A"... montru viajn manojn... montru viajn piedojn... malvestu vin!
La doktoro ĉion bone rigardis kaj fine diris:
– Unu semajnon restu hejme kaj... ne iru sub aŭton. Trinku multan teon matene kaj vespere. Mi deziras ke vi estu trankvila. Post unu semajno vi fartos pli bone. Mi venos por revidi vin.
– Sinjoro doktoro, ĉu mia bonega amiko Karlo povas veni vidi min?
– Hm, jes... jes. Li povas veni... sed ankaŭ li estu trankvila.
Traduko – Prevod
Maja je lepuškasta devojka. Svi njeni prijatelji je vole. Pre tri dana dogodilo se nešto loše: na ulici ju je oborio auto.
Maja se razbolela i ima visoku temperaturu. Njena majka je rekla da mora da ostane kod kuće. Sutra će pozvati doktora.
Doktor je došao u devet sati da pomogne Maji.
– Reci "a"... pokaži ruke... pokaži noge... skini se!
Doktor je sve dobro pogledao i na kraju rekao:
– Nedelju dana ostani kod kuće i... ne idi pod auto. Pij mnogo čaja ujutru i uveče. Želim da budeš mirna. Posle/za nedelju dana ćeš se osećati bolje. Doći ću da te ponovo vidim.
– Gospodine doktore, da li moj odličan prijatelj Karlo može da dođe da me vidi?
– Hm, da... da. On može da dođe... ali neka i on bude miran.
Sonregistro de la teksto – Zvučni zapis teksta
Novaj vortoj – Nove reči
| Esperanto | Srpski |
|---|---|
| doktoro | doktor |
| familio | porodica |
| fojo | put (jednom, dva puta, itd.) |
| infano | dete |
| lando | zemlja / država |
| mateno | jutro |
| semajno | sedmica / nedelja |
| teo | čaj |
| vespero | veče |
| alta | visok / visoka / visoko |
| kara | drag / draga / drago; mio / mila / milo |
| necesa | potreban / potrebna / potrebno |
| sana | zdrav / zdrava / zdravo |
| terura | strašan / strašna / strašno; užasan / užasna / užasno |
| tuta | ceo / cela / celo |
| utila | koristan / korisna / korisno |
| je | vidi gramatiku |
| por | za |
| sub | ispod / pod |
| hieraŭ | juče |
| hodiaŭ | danas |
| morgaŭ | sutra |
| proksime | blizu |
| bezoni | imati potrebu |
| deziri | želeti |
| esperi | nadati se |
| farti | osećati se |
| faligi | srušiti / oboriti |
| loĝi | stanovati |
| moki | rugati se |
| pensi | misliti |
| peti | moliti |
| resti | ostati |
| rimarki | primetiti |
| vesti | obući / oblačiti |
| voki | zvati |
| zorgi | brinuti se |
Gramatiko – Gramatika
Imperativaj frazoj– Zapovedne / željne rečenice
U zavisno složenim rečenicama koje u glavnoj rečenici imaju zapovedni ili željni glagol (deziri – želeti, voli – hteti, postuli – zahtevati, itd.) a vezane su veznikom "ke" (da), glagol u zavisnoj rečenici mora imati nastavak -u (kao u imperativu).
- Mi deziras, ke vi lernu. – Želim da učiš.
- La patro volas, ke mi iru. – Otac hoće da idem.
Prepozicio je – Predlog je
Ovo je tzv. džoker-predlog. Stavlja se tamo gde ne odgovara nijedan drugi. Najčešće se upotrebljava u izražavanju vremena umesto našeg predloga "u".
- Je kioma horo vi venos? – U koliko sati ćeš doći?
- Mi venos je la oka horo. – Doći ću u 8 sati.
U esperantu se služimo onim predlozima koji po svom značenju logički najviše odgovaraju onome što želimo da kažemo. Na primer, mi kažemo "idem na more", ali zapravo mislimo "idem prema moru", pa tako treba reći u esperantu. Dakle, ne "mi veturas/iras sur la maron", nego "mi veturas/iras al la maro". Ali kad god osećamo da treba staviti predlog, a nemamo nijedan ili se ne možemo dosetiti nijednog, onda (i samo onda) koristimo predlog je.
Verbo farti – Glagol farti
Glagol farti upotrebljava se u pitanju "kiel vi fartas" – "kako si/ste". Pogrešno je reći: "kiel vi estas".
Sufikso -et- – Sufiks -et-
Upotrebljava se za umanjivanje, tj. za građenje deminutiva.
- libreto – knjižica
- beleta – lepuškast / lepuškasta / lepuškasto
- varmeta – mlak / mlaka / mlako
Sufikso -eg- – Sufiks -eg-
Služi za uvećavanje tj. za građenje augmentativa.
- varmega – vruć / vruća / vruće
- belega – divan / divna / divno
- bonega – odličan / odlična / odlično
- homego – velikan / veliki čovek
Sufikso -iĝ- – Sufiks -iĝ-
Znači "postati onakvim", gde se "onakvim" odnosi na koren reči.
- interesiĝi – postati zainteresovan / zainteresovati se
- beliĝi – prolepšati se
- trankviliĝi – smiriti se
Ekzercoj – Vežbe
Ekzerco 1 – Vežba 1
Traduku kaj respondu – Prevedite i odgovorite
- Želiš li da ti danas pokažem najnoviju knjigu o bolestima dece?
- Šta želiš sutra za doručak?
- Znaš li kada će doći Marko, da li u pet ili u osam sati?
- Kada ste primetili da me cela porodica zove dobričina?
- Da li ti je bila korisna knjižica koju sam ti prekjuče poslao?
Ekzerco 2 – Vežba 2
Kompletigu la frazojn – Dopunite rečenice
- La gepatroj ĉiam deziras ke mi lern_ multe.
- Mia amiko deziras ke mi ir_ kanti kun li.
- La patro volas ke lia infano manĝ_ kukon, kiu estas sur la tablo.
- Ni loĝas en malgranda ĉambr__o.
- Mi far__is maltrankvila kiam mi vidis vin.
- Ĉiuj rimarkis ke ŝi estas bel__a.
Ekzerco 3 – Vežba 3
Traduku – Prevedite
- leterportisto
- hejmlando
- altlernejo
- grandsinjoro
- iomete
- entute
- bonege
- vespermanĝo
- prizorgi
- espereble
- tutcerte
- altkvalita
- matenmanĝo
- pripensi
- depreni
- loĝejo
- treege
- dufoje
- multfoje
- aliĝi
- komenciĝi
- sidiĝi
- nomiĝi