Teksto – Tekst
Esperanto
Marko skribis al mi belan leteron.
Ĝi estis vera amletero. En la letero estis ankaŭ lia foto.
Kiam mi revenis el la lernejo, mi volis ĝin denove legi.
Mi rapide eniris en mian ĉambron.
Tie staris mia fratino Vera antaŭ mia tablo kaj legis mian leteron. En ŝia mano estis ankaŭ la foto.
Mi diris kolere:
— Kion vi faras tie? Ne legu leterojn de aliaj!
Mia fratino fariĝis ruĝa. La foto falis el ŝia mano sur la tablon, kaj la letero falis ankaŭ.
Ŝi diris:
— Pardonu... mi serĉis mian libron...
— Sed vi bone scias ke viaj libroj ne estas sur mia tablo. Ankaŭ ne en mia ĉambro! Redonu la leteron al mi!
Ŝi ricevis bonan lecionon: ŝi ne plu legos leterojn de aliaj.
Ankaŭ mi ricevis lecionon: mi devas bone fermi la pordon de mia ĉambro.
Traduko – Prevod
Marko mi je napisao lepo pismo.
Ono (to) je bilo pravo ljubavno pismo. U pismu je takođe bila njegova fotografija.
Kada sam se vratila iz škole, htela sam ponovo da ga čitam.
Brzo sam ušla u svoju sobu.
Tamo je moja sestra Vera stajala ispred mog stola i čitala moje pismo. U njenoj ruci bila je i fotografija.
Ljutito sam rekla:
— Šta radiš tamo? Ne čitaj tuđa pisma!
Moja sestra je pocrvenela. Fotografija je pala iz njene ruke na sto, a palo je i pismo.
Rekla je:
— Izvini... tražila sam svoju knjigu....
— Ali ti dobro znaš da tvoje knjige nisu na mom stolu. Ni u mojoj sobi! Vrati mi pismo!
Dobila je dobru lekciju: neće više čitati tuđa pisma.
I ja sam dobila lekciju: moram dobro da zatvorim vrata svoje sobe.
Sonregistro de la teksto – Zvučni zapis teksta
Novaj vortoj – Nove reči
| Esperanto | Srpski |
|---|---|
| foto | fotografija |
| kapo | glava |
| mano | ruka |
| piedo | stopalo / noga |
| gambo | cela noga |
| kruro | noga ispod kolena |
| leciono | lekcija |
| letero | pismo |
| pordo | vrata |
| oni | se (tzv. bezlična zamenica; više detalja u gramatici) |
| sia | svoj / svoja / svoje |
| sian | svog / svoju / svoje |
| al sia | svom / svojoj / svom |
| lasta | poslednji |
| sola | sam / sama / samo |
| trankvila | miran |
| vera | pravi / istinit / istinski |
| unu | jedan (1) |
| du | dva |
| tri | tri |
| kvar | pet |
| ses | šest |
| sep | sedam |
| ok | osam |
| naŭ | devet |
| dek | deset |
| cent | stotinu |
| mil | hiljadu |
| ĉe | kod |
| el | iz |
| inter | između |
| tie | tamo |
| plu | više / dalje |
| se | ako / kad bi / da... (tzv. pogodbeni veznik) |
| kiam | kada |
| kie | gde |
| kien | kuda |
| kiom | koliko |
| devi | morati |
| aŭdi | čuti |
| aŭskulti | slušati |
| fali | pasti |
| fariĝi | postati |
| fermi | zatvoriti |
| koleri | ljutiti se |
| meti | staviti |
| montri | pokazati |
| pardoni | oprostiti |
| preni | uzeti |
| ricevi | dobiti |
| stari | stajati |
Gramatiko – Gramatika
Nombroj – Brojevi
Brojevi od 1 do 10, kao i 100 i 1000, nalaze se u spisku novih reči za ovu lekciju.
Kad ih naučite, moći ćete bez poteškoća kombinovanjem da izvedete bilo koji broj.
- 1238 – mil du-cent tri-dek ok
- 153837 – cent-kvin-dek-tri-mil ok-cent-tri-dek-sep
- 10 – dek
- 20 – dudek
- 30 – tridek
- 90 – naŭdek
- 16 – dek ses
- 26 – dudek ses
- 72 – sepdek du
- 345 – tricent kvardek kvin
- 134 – cent tridek kvar
Napomena:
Crtice se inače ne pišu, ovde su samo da ukažu na to kako se brojevi formiraju.
Sabiranje:
8 + 3 = 11 – ok plus/kaj tri estas dek-unu
Oduzimanje:
15 - 6 = 9 – dek-kvin minus ses estas naŭ
Ordonombroj – Redni brojevi
Dobijaju se dodavanjem nastavka -a na prirodne brojeve, kao da su pridevi.
- prvi – la unua
- drugi – la dua
- treći – la tria
- deseti – la deka
Poput prideva, mogu biti i u akuzativu.
- la unuan – prvog
- la dudekan – dvadesetog
Pli pri la nombroj – Još o brojevima
Za one koji žele da znaju više. 😃
Razlomci (frakcioj) se tvore sufiksom -on-.
- duono – polovina
- dekono – desetina
Višestruki brojevi grade se sufiksom -obl-.
- duobla – dvostruki / dvostruka / dvostruko
- duoble – dvostruko (prilog)
- centobla – stostruki / stostruka / stostruko
Množenje:
2 x 5 = 10 – du oble kvin estas dek
Deljenje:
10 : 5 = 2 – dek dividite per kvin estas du
Akuzativo de direkto – Akuzativ smera
Kada uz imenicu ili zamenicu stoji neki predlog, znači da to nije akuzativ, pa ta imenica ne može imati akuzativni nastavak -n.
- antaŭ mi – ispred mene
- en domo – u kući
Gramatičko objašnjenje
Kad je imenica ili zamenica direktan objekat nekog glagola, tu očito ne stoji predlog. Dakle, imenica sa predlogom nije direktan objekat.
Međutim, postoji jedan izuzetak od tog pravila. To je onda kad se radi o kretanju u nekom smeru. Tada se ipak stavlja akuzativ, iako postoji predlog ispred imenice ili zamenice.
- Mi iras en la domon. – Idem u kuću. (u smeru kuće)
- Mi iras en la domo. – Idem u kući. (tj. po kući, nalazim se unutar nje i zbog toga se ne radi o smeru)
Osim predloga en, i mnogi drugi mogu imati po dva značenja (smer ili mesto).
- Ĝi iras sur la tablon. – Ono ide na sto. (smer)
- Ĝi iras sur la tablo. – Ono ide na/po stolu. (mesto)
Napomena:
Predlog al znači ka / prema, tj. označava neki smer. Međutim, nakon njega imenica NIJE u akuzativu, jer on uvek označava tj. ukazuje samo na smer, nikada mesto.
Nepersona pronomo oni – Bezlična zamenica oni
Prevodi se našim "se", a koristi se kad nije poznat subjekat, tj. kad nije jasno ko vrši radnju.
- Oni manĝas. – Jede se.
- Oni sidas. – Sedi se.
- Oni ne kantas en lernejo! – Ne peva se u školi!
- Ĉu oni povas kanti? – Može li da se peva?
Reflekta pronomo si – Povratna zamenica si
Povratna zamenica si najčešće se koristi u akuzativu (sin) ili sa predlozima (al si – sebi). Takođe znači "se", ali samo u slučajevima kad glagol pokazuje da se radnja vrši na samom subjektu tj. vraća se na njega.
- Li lavas sin. – On se pere.
- Ŝi rigardas sin. – Ona se gleda.
Ova zamenica se upotrebljava samo u trećem licu jednine i množine.
- Mi rigardas min. – Ja se gledam.
- Vi rigardas vin. – Ti se gledaš.
- Li/ŝi/ĝi rigardas sin. – On/ona/ono se gleda.
- Ni rigardas nin. – Mi se gledamo.
- Vi rigardas vin. – vi se gledate.
- Ili rigardas sin. – Oni se gledaju.
Možemo reći i "li rigardas lin", ali tada to znači "on gleda njega", tj. nekog drugog, ne sebe.
Kontrakta konjunkcio se – Pogodbeni veznik se
Pazite da u slučaju pogodbenog načina ne upotrebite vremenski veznik kiam (kada).
- Se mi malsanas, mi malmulte manĝas. – Kad (ako) sam bolestan, malo jedem.
- Kiam mi malsanis, mi malmulte manĝis. – Kad sam bio bolestan, malo sam jeo.
Prefikso re- – Prefiks re-
Znači "ponovo", "opet", ali i "nazad" / vraćanje.
- revidi – ponovo videti
- rekanti – ponovo pevati
- reveni – vratiti se
- redoni – dati nazad / vratiti
- resendi – slati nazad
Uvek je iz konteksta jasno da li je reč o ponavljanju radnje ili uzvraćanju radnje.
Rememorigilo – Podsećanje
Do sada smo imali priliku da naučimo nekoliko važnih reči, koje su međutim jako slične, pa je dobro to malo ponoviti.
- kio – šta
- kiu – ko / koji
- kie – gde
- kia – kakav
- kiom – koliko
- kiel – kako
Evo nekoliko smernica kako ih lakše upamtiti.
- Kio (šta) se završava na o, kao i imenice u esperantu, koje i jesu odgovor na pitanje sa "kio".
- Kia (kakav) se završava na a, kao i pridevi u esperantu (npr. bona, bela...), koji i jesu odgovor na pitanje sa "kia".
- Kie (gde) je reč koja se rimuje sa svojim prevodom.
- Kiu (ko / koji) jednostavno se nauči napamet u prvoj lekciji.
- Kiel (kako) se uči tako da se napamet nauči izraz "Kiel vi fartas?" (kako si).
Ekzercoj – Vežbe
Ekzerco 1 – Vežba 1
Traduku – Prevedite
- Kada ću te ponovo videti?
- Koliko dugo učite međunarodni jezik?
- Gde je moja nova knjiga sa fotografijama?
- Kuda ćeš ići nakon ručka?
- Da li se mogu zatvoriti vrata sobe ako bude hladno?
- Koliko dugo se ljutiš kad ti se uzme mnogo novca?
Ekzerco 2 – Vežba 2
Kompletigu la frazojn – Dopunite rečenice
- Ana kaj Marko iris ___ la strato.
- Ili venis __ kafejo, iris __ la tablo kaj vidi la patro_ sidi ___ seĝo.
- Ana metis tri kuk___ sur seĝ__.
- Ŝi __metis poste la kukojn sur la tabl__.
Ekzerco 3 – Vežba 3
Traduku – Prevedite
- enfali
- ellabori
- scivola
- trilingva
- reiri
- enmeti
- dektaga
- elpreni
- malfermi
- eldoni
- eldonisto
- interalie
- interparoli
- ĉeesti
- revidi
- reveni
- internacia
- piediri