Teksto – Tekst
Esperanto
Ana kaj Marko longe parolis antaŭ la lernejo.
Poste ili ĝoje iris tra la strato. Estis varma tago.
Ili vidis kafejon kaj en ĝi kukojn.
— Ni eniru kaj manĝu — diris Marko.
— Ĉu vi havas sufiĉan monon?
— Kompreneble, mi havas cent kunaojn.
— Ho, vi estas riĉa!
La kelnero alportis multajn kukojn.
Ili manĝis kaj post la manĝo la kelnero denove venis.
Marko serĉis en unu loko... serĉis en alia. Lia vizaĝo estis malĝoja.
Fine li diris per malforta voĉo:
— Mi ne havas monon.
Kio okazis poste? Ĉu vi scias?
Traduko – Prevod
Ana i Marko su dugo razgovarali pred školom. (Bukvalan prevod: pričali, govorili. Preciznije: razgovarati – interparoli, inter=između; ali paroli je dovoljno, a kraće je.)
Posle su radosno išli ulicom (bukvalan prevod: kroz ulicu). Bio je topao dan.
Videli su kafić i u njemu kolače.
— Hajde da uđemo i jedemo — rekao je Marko.
– Imaš li dovoljno novca?
— Naravno (razumljivo / razume se), imam sto kuna.
— O, ti si bogat!
Konobar je doneo mnogo kolača.
Oni su jeli, a posle jela je konobar ponovo došao.
Marko je tražio na jednom mestu... tražio na drugom. Njegovo lice je bilo tužno.
Na kraju je slabim glasom rekao:
— Nemam novca.
Šta se zatim (posle) dogodilo? Da li znaš/znate?
Sonregistro de la teksto – Zvučni zapis teksta
Novaj vortoj – Nove reči
| Esperanto | Srpski |
|---|---|
| afero | stvar / pitanje |
| objekto / aĵo | objekat / stvar |
| skandalo | afera / skandal |
| fino | kraj |
| kanto | pesma |
| kantisto | pevač |
| kantanto | pevač (uopšteno) |
| kelnero | konobar |
| kuko | kolač |
| loko | mesto / pozicija |
| manĝejo | trpezarija (prostorija u kojoj se jede) |
| okazo / okazaĵo | događaj |
| portisto | nosač |
| strato | ulica |
| suko | sok |
| citronsuko | sok od limuna |
| oranĝsuko | sok od narandže |
| tago | dan |
| nokto | noć |
| vizaĝo | lice |
| voĉo | glas |
| unu | jedan (broj 1) |
| cent | stotinu |
| alia | drugi / ostali |
| forta | jak |
| malforta | slab |
| ĝoja | radostan / veseo |
| rapida | brz / brza / brzo |
| malrapida | spor / spora / sporo |
| riĉa | bogat / bogata / bogato |
| malriĉa | siromašan / siromašna / siromašno |
| sufiĉa | dovoljan / dovoljna / dovoljno |
| ho | o (uzvik) |
| aŭ | ili |
| nu | pa |
| antaŭ | ispred / pre |
| malantaŭ | iza |
| sen | bez |
| per | sa (instrumental) / pomoću |
| post | nakon / posle |
| tra | kroz |
| denove | opet |
| fine | konačno / na kraju |
| longe | dugo |
| sufiĉe | dovoljno (prilog) |
| kie | gde |
| kiel | kako |
| kanti | pevati |
| kompreni | razumeti |
| multe | mnogo |
| okazi | dogoditi se |
| porti | nositi |
| serĉi | tražiti |
Menuo – Meni ☺
| Esperanto | Srpski |
|---|---|
| akvo | voda |
| teo | čaj |
| kafo | kafa |
| varma ĉokolado | topla čokolada |
| lakto | mleko |
| suko | sok |
| vino | vino |
| biero | pivo |
| dolĉa | sladak / slatka / slatko |
Gramatiko – Gramatika
Adverboj – Prilozi
Svi prilozi imaju nastavak -e.
- bele – lepo
- bone – dobro
Neophodno je obratiti pažnju na razliku između prideva i priloga.
Pridevi bliže određuju imenice:
- bela amikino – lepa prijateljica
- bona libro – dobra knjiga
Prilozi bliže određuju glagole, odnosno radnju:
- bele sidi – lepo sedeti
- bone paroli – dobro govoriti
Možemo to reći i ovako: pridevi odgovaraju na pitanje "kakav", a prilozi na pitanje "kako".
- La infano estas bela. – Dete je lepo. (pridev)
- La infano kantas bone. – Dete dobro peva. (prilog)
Prepozicioj per kaj kun – Predlozi per i kun
Per je predlog kojim se gradi ono što je u našem jeziku instrumental (s kim / čime) i znači "s" ili "pomoću". On se upotrebljava kad se radi o nekom sredstvu ili instrumentu kojim nešto radimo:
- Per mono mi povas esti riĉa. – (Sa) novcem mogu biti bogat.
- Per voĉo mi parolas. – (Sa) glasom govorim.
- Per biciklo vi iras al Parizo. – (Sa) biciklom ideš u Pariz.
Ne treba ga nikako mešati sa kun, koji takođe znači "sa", ali u smislu društva (u društvu sa).
Mi iras kun amikino. – Idem sa prijateljicom. (u društvu, tj. zajedno s njom)
Velika je razlika između ovih rečenica:
- Mi iras kun ĉevalo per aŭto. – Idem (u društvu) sa konjem pomoću auta.
- Mi iras per ĉevalo kun aŭto. – Idem pomoću konja, u društvu sa autom.
Prepozicio post – Predlog post
Post najčešće ima vremensko značenje: nakon (nečega) ili posle (nečega).
Mi venos post tri horoj. – Doći ću za (posle) tri sata.
Može, mada puno ređe, imati i značenje mesta.
Mi iras post vi. – Ja idem iza tebe.
Ipak, u drugom slučaju se češće upotrebljava malantaŭ.
Mi iras malantaŭ vi. – Idem za tobom (iza tebe).
Poste znači posle, ali ne posle nečega, već kasnije.
Mi venos poste. – Doći ću posle (kasnije).
Sufikso -ul- – Sufiks -ul-
Označava čoveka određenih karakteristika.
- grandulo – veliki čovek / velikan
- malbonulo – loš čovek / negativac
- ĝojulo – veseo čovek / veseljak
Evo kako se taj sufiks uklapa sa drugim sufiksima u istoj reči.
- bel-ul-o – lepotan
- bel-ul-in-o – lepotica (nikako: bel-in-ul-o!)
Obratite pažnju na razliku između nekoliko sufiksa koji svi označavaju neku osobu.
- -ist-
- Profesija ili ideologija (kantisto – pevač; politikisto – političar)
- -ant-
- Vršilac radnje, ne mora biti profesija (lernanto – učenik; leganto – čitalac)
- -ul-
- Takva osoba (belulo – lepotan; riĉulo – bogataš)
- -an-
- Pripadnik neke zajednice (klubano – član kluba; familiano – član porodice)
Sufikso ej – Sufiks -ej-
Označava prostor ili prostoriju.
- sidejo – sedište (npr. Vlade)
- lernejo – škola (prostor gde se uči)
- kuirejo – kuhinja (prostorija u kojoj se kuva)
Sufiks može označavati kako zatvorenu prostoriju tako i otvoren prostor. U slučaju lernejo, na primer, moglo bi biti i škola i učionica. Ipak, reč škola je usvojena kao prva, pa onda za učionicu moramo reći drugačije – lernoĉambro, a za razrednu učionicu klasĉambro.
Imperativo – Imperativ
Zapovedni način glagola u esperantu se gradi nastavkom -u.
- Manĝu! – Jedi! / Jedite!
- Iru! – Idi! / Idite!
- Li lernu! – Neka on uči!
- Ni vidu! – Pogledajmo!
Ekzercoj – Vežbe
Ekzerco 1 – Vežba 1
Traduku – Prevedite
- Da li konobari u velikim hotelima razumeju mnogo jezika?
- Znaš li, da li Ana voli novu pesmu o siromahu i lepotici?
- Gde ste videli starca i mladića koji su nosili veliki sto, tražim ih dugo?
- Kako se dogodilo da ste opet došli kod nas bez brata i sestre?
- Da li pomoću novog udžbenika možete dovoljno brzo da učite esperanto, ili vam je teško?
Ekzerco 2 – Vežba 2
Kompletigu la frazojn – Dopunite rečenice
- Mia amiko skribas mult_.
- Bela kelnerino estas bel____o.
- Ni havas multa__ bela__ afero__.
- Ni kin_ lernas en lern__o.
- Miaj __patroj manĝas en manĝ___.
Ekzercoj 3 – Vežba 3
Traduku – Prevedite
- antaŭĉambro
- malamiko
- malantaŭ
- maljunulino
- antaŭvidi
- malrapida
- trarigardi
- gejunuloj
- alporti
- belulo
- junulo
- trinkejo
- malmulte
- finfine
- malriĉulo
- tagmanĝo
- tralegi
- malnova
- laborejo
- travidebla
- trinkebla
- tagmanĝo
Hejmtaskoj kun la leciono – Domaći zadatak uz lekciju
Traduku – Prevedite
- Dobar radnik radi dobro.
- Sedi i jedi!
- Ideš brzo, a ja idem sporo.
- S kim je bila u sobi?
- Kuvarica kuva u kuhinji.
- Pevajmo veselo!
- Šta se događa?
- Daj mi kolač!
- Odgovori na moje pitanje! ("na" je obično "sur", ali ovde koristimo "al")
- Ona ima mnogo prijateljica.
- Posle ručka ćemo ići u hotel.
- Dođi mi!
- Ja te volim. Reci mi, voliš li ti mene ?
- Moja mala sestra voli da čita dobre knjige.
- Moja prijateljica, koja ima lepe oči, je Ana.
- Konobar kog si video u kafiću nije dobar.
- Ako nemaš mnogo novca, imaš malo prijatelja.
- Marko je rekao da Ana zna lepo da peva.
- Marko brzo jede kolač, a Ana sporo.
- Voda u školi nije pitka!
- Ja ne mogu da pijem pivo, ali mogu da pijem sok.