Teksto – Tekst
Esperanto
Marko havas amikinon. Ŝia nomo estas Ana. Ŝi estas juna kaj bela.
Ana kaj Marko estas geamikoj. Ana venis al la hejmo de Marko.
— Bonvolu eniri, amikino.
— Saluton, Marko. Kion vi faras?
— Saluton. Mi legis, sed nun mi volas paroli kun vi.
— Ĉu vi havas bonan libron?
— Jes, mi havas. Mi ŝatas legi nur bonajn librojn. Ĉu vi volas trinki kafon?
— Jes. Ĉu viaj gepatroj kaj gefratoj estas en via hejmo?
— Ne. Jen la kafo, ĝi estas ankoraŭ varma. Mi nun kuiris ĝin.
— Dankon. Mi povas trinki ankaŭ malvarman kafon.
Marko rigardis la belajn okulojn de Ana. Mi vidas ke li amas ŝin.
Traduko – Prevod
Marko ima prijateljicu. Njeno ime je Ana. Ona je mlada i lepa.
Ana i Marko su prijatelji. Ana je došla kod Marka kući.
— Izvoli uđi, prijateljice.
— Zdravo, Marko. Šta radiš?
— Zdravo. Čitao sam, ali sada hoću da razgovaram sa tobom.
— Da li imaš dobru knjigu?
— Da, imam. Ja volim da čitam samo dobre knjige. Da li hoćeš da piješ kafu?
— Da. Jesu li tvoji roditelji i braća i sestre kod (tvoje) kuće?
— Ne. Evo kafe, još je vruća. Sada sam je skuvao.
— Hvala. Ja mogu da pijem (takođe) i hladnu kafu.
Marko je gledao lepe Anine oči. Vidim da je on voli.
Sonregistro de la teksto – Zvučni zapis teksta
Novaj vortoj – Nove reči
| Esperanto | Srpski |
|---|---|
| frato | brat |
| fratino | sestra |
| hejmo | kuća / dom |
| kafo | kafa |
| mono | novac |
| okulo | oko |
| saluton | zdravo |
| dankon | hvala |
| bonvolu | izvoli / izvolite |
| bela | lep / lepa / lepo |
| bona | dobar / dobra / dobro |
| facila | lak / laka / lako |
| granda | veliki / velika / veliko |
| juna | mlad / mlada / mlado |
| nova | nov / nova / novo |
| varma | topao / topla / toplo |
| pri | o |
| se | ako |
| sed | ali |
| kun | sa |
| jen | evo |
| al | ka / prema |
| ankaŭ | takođe / i |
| ankoraŭ | još |
| nur | samo |
| tre | veoma / vrlo |
| ke | da (veznik, npr. "znam da si u školi") |
| kio / kion | šta |
| kia | kakav |
| fari | raditi / činiti |
| havi | imati (zahteva akuzativ!) |
| voli | hteti |
| povi | moći |
| ami | voleti (osećanje) |
| ŝati | voleti nešto ili nekoga ("mi ŝatas..." – sviđa mi se...) |
| legi | čitati |
| demandi | pitati |
| diri | reći |
| paroli | govoriti |
| doni | dati |
| kuiri | kuvati |
| manĝi | jesti |
| trinki | piti |
| iri | ići |
| veni | doći |
| rigardi | gledati |
| vidi | videti |
Gramatiko – Gramatika
Adjektivoj – Pridevi
Svi pridevi imaju nastavak -a.
- bela – lep / lepa / lepo
- bela fratino – lepa sestra
- granda – veliki / velika / veliko
- granda tablo – veliki sto
Pridev može imati i množinu, a to se dešava onda kada je u množini i imenica na koju se on odnosi.
Kazoj – Padeži
U esperantu postoje samo dva padeža: nominativ i akuzativ. Akuzativ se gradi pomoću nastavka -n, a odgovara na pitanje "koga" ili "šta".
Kiun mi vidas? Mi vidas homon.
Koga vidim? Vidim čoveka.
Akuzativ i množinu mogu imati i pridevi i imenice, i oni moraju uvek biti u istom padežu.
Nominativ (ko / šta)
- Vi estas bona amiko. – Ti si dobar prijatelj. (jednina)
- Vi estas bonaj amikoj. – Vi ste dobri prijatelji. (množina)
Akuzativ (koga / šta)
- Vi havas bonan amikon. – Ti imaš dobrog prijatelja. (jednina)
- Vi havas bonajn amikojn. – Ti imaš dobre prijatelje. (množina)
Svi ostali naši padeži se u esperantu grade pomoću različitih predloga, a imenica ostaje u nominativu.
- Mi iras al vi. – Idem kod tebe. (dativ - kome / čemu)
- Mi iras kun vi. – Idem sa tobom. (instrumental - s kim / čime)
- La teksto de la libro estas bona. – Tekst knjige je dobar. (genitiv - koga / čega)
Napomena
I lične zamenice (mi, vi, li, ŝi...) mogu imati akuzativ, pod istim uslovima kao i imenice.
Pasinteco – Prošlo vreme
U esperantu postoji samo jedno prošlo vreme i gradi se dodavanjem nastavka -is.
- mi havis – imao sam
- Vi havis – ti si imao / vi/Vi ste imali
- li/ŝi/ĝi havis – on/ona/ono je imao/imala/imalo
Budući da je najčešći oblik prošlog vremena kod nas perfekat, koji se gradi pomoćnim glagolom "biti" (npr. "ja sam jeo"), mnogi početnici greše ubacujući estas kad žele da kažu nešto u prošlom vremenu. Na primer: ja sam jeo – mi estas manĝis. Pogrešno!
Ulogu našeg pomoćnog glagola u esperantu vrši samo nastavak -is, pa je dovoljno (i jedino ispravno) reći "mi manĝis".
estonteco – Buduće vreme
Esperanto ima samo jedno buduće vreme i ono se gradi pomoću nastavka -os.
- mi manĝos – ja ću jesti
- li manĝos – on će jesti
- ili manĝos – oni će jesti
Konjunkcio "ke" – Veznik "ke"
Veznik "ke" znači "da". Međutim, ne treba ga mešati sa našom potvrdnom reči "da"; na esperantu za to koristimo "jes".
- Jes, mi manĝis. – Da, jeo sam.
- Vi vidas, ke mi manĝas. – Vidite da jedem.
Prefikso "mal" – Prefiks "mal"
Ovaj prefiks daje reči suprotno značenje.
- bona – dobar
- malbona – loš
- granda – veliki
- malgranda – mali
- bela – lep
- malbela – ružan
- amiko – prijatelj
- malamiko – neprijatelj
Prefikso "ge" – Prefiks "ge"
Označava više osoba oba pola.
- geamikoj – prijatelji i prijateljice
- gepatroj – roditelji
- gesinjoroj – dame i gospoda
La ordo de la vortoj en frazo – Red reči u rečenici
Red reči u rečenici je slobodan. Sve tri naredne rečenice imaju isto značenje – "on voli nju".
- Li amas ŝin.
- Ŝin amas li.
- Li ŝin amas.
Ipak je u praksi najčešće "Li amas ŝin", a druge varijante ponekad mogu dati neke posebne nijanse.
Šta
Naša upitna reč "šta" prevodi se na esperanto na dva načina:
- Kio estas sur la tablo? Libro estas sur la tablo.
- Kion vi vidas? Libron mi vidas.
Kelkaj esprimoj de bonkoreco – Neki izrazi ljubaznosti
- bonvolu – izvoli / izvolite
- dankon – hvala
- nedankinde – nema na čemu
- pardonu – izvini / oprosti
- saluton – zdravo
- bonan matenon – dobro jutro
- bonan tagon – dobar dan
- bonan vesperon – dobro veče
- bonan nokton – laku noć
- mi gratulas – čestitam
Kunmetaĵoj – Složenice
Reči se slažu tako da se na koren reči dodaje drugi koren ili prefiks / sufiks, a na kraju se dodaje gramatički nastavak.
- bon+ven+i
- trink+mon-o
Ako je takvu složenicu teško izgovoriti, između korenova se može dodati o.
- lern+o+libro
- skrib+o+tablo
Ekzercoj – Vežbe
Ekzerco 1 – Vežba 1
Traduku – Prevedite
- Kakva je bila tvoja stara kuća?
- Koje si knjige čitao i jesu li dobre?
- Šta su Ana i Marko radili u Markovoj maloj sobi?
- Volite li da čitate knjige o ljubavi?
- Ko će ići sa tobom prema tvojoj kući?
- Kakve su oči tvoje prijateljice?
Ekzerco 2 – Kompletigu la frazojn
- Marko havas amik__ kaj amikin__. Ili estas __amikoj.
- Li kuiras kaf__ kaj ili trinkas ĝ__ en nia hejmo.
- Ili iras __ la hotelo.
- Ŝi vidas __ Marko amas ŝi_.
- Ili havas facil___ lernolibroj_.
Ekzerco 3 – Vežba 3
Traduku – Prevedite
- eniri
- enhavo
- kunsido
- malbona
- kunveno
- malfacila
- maljuna
- gepatroj
- alveni
- bonvena
- gefratoj
- trinkmono
- neesperantisto
- malami
- kunlabori
- geparolistoj
Hejmtaskoj kun la leciono – Domaći zadatak uz lekciju
Tasko 1. Traduku – Prevedite
- Veliki brat i mala sestra
- Ja ću raditi s tobom.
- Bićemo u hotelu.
- Velika ljubav
- Lak (jednostavan) jezik
- Lepe oči moje prijateljice
Tasko 2. Prepozicioj – Predlozi
Ubacite jedan od predloga: en, sur, al, de, kun.
- La libro _____ mia amiko – knjiga mog prijatelja
- Mi iras _____ mia amikino. – Idem kod svoje prijateljice.
- Mi iras _____ mia amiko. – Idem sa svojim prijateljem.
- Mi diris _____ vi. – Rekao sam ti.
- La amikino _____ Marko – Markova prijateljica
- Ŝi donas _____ mi la kafon. – Ona mi daje kafu.
- Ŝi estas _____ Marko. – Ona je sa Markom.
- Mi sidas _____ ĉambro, _____ seĝo. – Sedim u sobi, na stolici.
Tasko 3. Akuzativ
Dodajte nastavak za akuzativ (-n) ili ostavite prazno.
- Marko havas amiko___. 2. Marko trinkas kafo___. 3. Marko estas sportisto___. 4. Marko sidas en la ĉambro___. 5. Marko legas bona___ libro___. 6. Li estas amiko___ de mia___ frato___. 7. Ĉu vi havas frato___? 8. Mi parolas kun mia___ frato___. 9. Marko povas trinki ankaŭ___ malvarma___ kafo___. 10. Mi amas vi___. Mi vidas vi___ en la hotelo___. 11. Mi volas paroli kun vi___. 12. Mi donas kafo___ al mia___ patro___. 13. Kio___ faras Marko en la ĉambro___? 14. Mi trinkas la kafo___, kiu___ kuiris mia___ patro___. 15. Mia amiko___ legas la libro___. 16. La libro___ legas mia___ amiko___. 17. La kafo___ kuiris mia___ patro___. 18. La instruisto___ instruas Esperanto___. 19. Ŝi___ havas belaj___ okuloj___. 20. Ŝiaj___ okuloj___ mi rigardas. 21. Ĉu via___ frato___ estas en la hejmo___? 22. La kafo___ trinkas mia___ amiko___.
- Mi estas bona___ sportisto___.
- Mi vidas bon___ sportisto___.
- Ĉu vi___ parolas Esperanto___?
Tasko 4. Traduko – Prevod
Traduku en Esperanton, atentante la akuzativan kazon.
Prevedite na esperanto, pazeći na akuzativ.
- Ja te volim.
- Ti si dobar prijatelj.
- Govoriš li esperanto?
- Da li je esperanto lagan jezik?
- Video sam ga sa tvojom sestrom.
- Svom (mom) prijatelju sam dao kafu.
- Imaš li knjigu?
- Imaš li dobru knjigu?
- Imaš li dobre knjige?
- Ana ima lepe oči.
- Anine oči su lepe.
Tasko 5. Traduku la frazojn – Prevedite rečenice
Potrebni glagoli koji nisu do sada obrađivani:
- devi – morati
-
scii – znati
-
Ona može da radi.
- Mi hoćemo da učimo!
- Ja znam da kuvam.
- Ti moraš da učiš.
- Moram da idem!
- Volim da kuvam.
- Znaš li da skuvaš kafu?
- Hoćeš li raditi u hotelu?
- Možeš li da dođeš kod mene?
- Može li Marko da radi u hotelu?
- Može li tvoj prijatelj da čita knjigu?
- Znam, hoću, mogu!
Tasko 6. Konjunkcioj – Veznici
Ubaci odgovarajuće veznike: kaj, se, sed, ke.
- _____ vi laboras, vi havas monon. – Ako radiš, imaš novac.
- Ni venis _____ ni vidis. – Došli smo i videli smo.
- Mi volas, _____ mi ne povas. – Hoću, ali ne mogu.
- Marko laboras, _____ Ivo sidas. – Marko radi, a Ivo sedi.
- Mi ne lernis, _____ mi laboris. – Nisam učio, nego radio.
- Mi vidas _____ Marko lernas. – Vidim da Marko uči.
- Kiu estas en la ĉambro, _____ kion li faras? – Ko je u sobi i šta on radi?
- Vi havas amikojn, _____ vi havas monon.
- _____ vi laboras, vi havos! – Ako radiš, imaćeš!
- Marko diris _____ Ana estas en la ĉambro. – Marko je rekao da je Ana u sobi.
Tasko 7. Traduko – Prevod
Tradukante ĉi tiujn mallongajn frazojn, atentu la verbotempojn.
Prevodeći ove kratke rečenice, pazite na glagolska vremena.
- Radim.
- Učimo.
- Radio sam.
- Radićeš.
- Sedeli smo.
- Rekao si.
- Imaću.
- Govorila je.
- Radili su.
- Pišu.
- Dajemo.
- Pitaćemo.